Kreativna Evropa

Književna migracija   ̶   Prostorna, vremenska i duhovna dislokacija
Kreativna Evropa

Projekat „Književna migracija: prostorna, vremenska i duhovna dislokacija“ problematizuje odnos između otuđenja i ponovnog rođenja književnih heroja, ali i autora koji stvaraju / žive u okruženju u koje su pristigli i koje je transformisano u drugi kulturni kontekst.

Tokom svoje burne istorije s čestom promenom granica, stari kontinent prolazi kroz mnoge migracije ljudi – od evropskih do drugih zemalja u svetu, i sa različitih kontinenata u Evropu – što je dalo plodno tle za umetničko stvaralaštvo koje se bavi problemom identiteta u okruženju koje se ne može nazvati mestom rođenja, bilo zbog toga što su se granice nacija promenile ili zbog toga što se promenio lični stav autora ili protagonista prema okruženju u kojem su odrastali.

Srbija i druge zemlje su bile prostor takvih događaja, a takvo nestabilno istorijsko nasleđe motivisalo je autore da pišu o sopstvenim migracijama i nemogućnosti da precizno odrede svoju vlastitu zemlju. Verujemo da je aktuelnost ovog pitanja u našoj zemlji izazvala značajan interes za te teme i da će čitaoci sigurno biti radoznali i saosećajni sa sličnim situacijama iz evropske književne produkcije koja se može upoređivati kroz čitav 20. i 21. vek.

Svaka izabrana knjiga govori o prostornoj, vremenskoj i duhovnoj dislokaciji uslovljenoj političkim događajima i ličnim tragedijama. Projekat se sastoji od knjiga sedam autora iz sedam različitih zemalja Evropske unije. Autor knjige „Gogoli disko“ osvojio je prestižnu Evropsku nagradu za književnost. Projekat obuhvata četiri romana, kolekciju pesama i dve zbirke kratkih priča. Svi odabrani autori su dobitnici istaknutih kulturnih nagrada u svojim zemljama, a njihov rad je preveden na mnoge jezike.

 

vreme svinga zejdi smit
Kreativna Evropa

Vreme svinga

Zejdi Smit

Izdavačka kuća Areté s ponosom vam predstavlja… Zvuči kao kliše, ali na ovu knjigu jesmo naročito ponosni. Objavljena je početkom godine, u okviru programa „Kreativna Evropa”, i prava je perjanica – šarena, vrcava, vrtoglava, razigrana. Reč je o romanu „Vreme svinga” proslavljene britanske književnice Zejdi Smit. Ukrštajući priču iz detinjstva s pričom iz odraslog doba, ova knjiga plete svoju radnju tako da uvlači čitaoca u svaki period, svako mesto o kojem govori – od siromašnije londonske četvrti gde se dve devojčice upoznaju u školi plesa i postaju najbolje drugarice, do svetlosti Njujorka gde jedna od njih odlazi da radi, do šarenila afričkog sela gde svetska megazvezda Ejmi osniva školu za devojčice, i nazad u stari kraj nakon dosta godina. Međutim, osim blistave strane, svaki narativ ima i svoju tamnu poleđinu.

Knjiga objavljena: januar 2020
Zejdi Smit

Zejdi Smit

Zejdi Smit napisala je romane Beli zubi, Sakupljač autograma, O lepoti, Severozapad, Vreme svinga. Autor je i nekoliko zbirki priča i eseja. Izabrana je za članicu Kraljevskog književnog udruženja 2002. godine. 2003. našla se na spisku dvadeset najboljih mladih britanskih književnika časopisa Granta, i ponovo 2013. godine. Roman Beli zubi osvojio je brojne književne nagrade. Neke od njih su Džejms Tajt Blek memorijalnu nagradu, Vajtbredovu nagradu za najbolji prvi roman i Gardijanovu nagradu za prvu knjigu. O lepoti bio je u užem izboru za nagradu Man Buker i osvojio je Orandž nagradu za fikciju, a Severozapad je bio na užem spisku za Bejlisovu nagradu za najbolju književnicu. Zejdi Smit trenutno predaje književnost na Njujorškom univerzitetu i član je Američke akademije za umetnost i književnost.

Autor fotografije: Dominique Nabokov

Irina Vujičić

Irina Vujičić

Irina Vujičić (Beograd, 1980) diplomirala je klasične nauke na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Bavi se prevođenjem od 2004. godine. Neki od njenih prevoda su romani Džeparoš Sare Voters, trilogija Budika Mande Skot, Miris Radike Dža, Nežna je noć Skota Ficdžeralda, Skrivena lica Salvadora Dalija. Napisala je tri serijala knjiga za decu. Članica je Udruženja književnih prevodilaca Srbije.

ideoluzije jasmin b frelih
Kreativna Evropa

Ideoluzije

Jasmin B. Frelih

Retko ko pokuša da majmuna svoje ideologije pogleda pravo u oči. To nije prirodan impuls, zahteva napor, i malo ludila. Junaci Frelihovih priča u knjizi Ideoluzije, svaki na svoj način, postavljeni su u situacije u kojima je taj pogled neizbežan. Nama je pak data štoperica u ruke: merimo dužinu pogleda.

Egzistencija katastrofe, gnojni otok jednog obećanja. Nečija ruka je uvek u mom džepu, uvek mi neko vuče slinac iz nosa. Osećam se golo. Nisam htela ovakva u svet. Ovakav svet nisam očekivala. Paralizujem se. Skladištim energiju, hoću da te raznesem. Drugačije bih to ja. Ko ne bi hteo drugačije? Kome je sve ovo u redu? Ujedala bih. Kidala kravate. Ogavni kreteni! Ko mi je začarao svet? Zašto ga niste ostavili na miru? Vičem, dubim, grebem, povlačim u sebe, biće naš. Pomoću kalupa izlivam kipove požude.

Knjiga objavljena: oktobar 2019
Jasmin B. Frelih

Jasmin B. Frelih

Jasmin B. Frelih (1986, Kranj) studirao je komparativnu književnost i istoriju na Filozofskom fakultetu u Ljubljani. Njegov prvi roman Na/pola (Na/pol) objavljen je 2013. godine u Cankarjevoj založbi. Za ovaj roman Frelih je dobio nagradu Evropske unije za književnost, nagradu za najbolji prvenac, a knjiga se našla i u užem izboru za najbolji slovenački roman i najbolju slovenačku knjigu. Roman je preveden na engleski, holandski, mađarski, hrvatski, a u prevodu Ane Ristović roman je objavljen i kod nas 2019. godine u izdavačkoj kući Zavet. Frelihova knjiga priča Ideoluzije izašla je 2015. godine u Literaturi, a knjiga eseja o savremenoj književnosti Bleda sloboda, za koju je dobio Rožančevu nagradu, 2018. godine u Cankarjevoj založbi. Frelih prevodi uglavnom američke pisce, a među njegovim prevodima slovenačke poezije i proze na engleski posebno se ističu Cankarove Slike iz snova. Živi i radi u Ljubljani.

Ivan Antić

Ivan Antić

Ivan Antić (Jagodina, 1981) studirao je filozofiju i srpsku književnost i jezik sa opštom književnošću u Beogradu. Objavio je knjige kratkih priča Tonus (Prva knjiga Matice srpske, 2009) i Membrane, membrane (Kulturni centar Novi Sad, 2016, Cankarjeva založba, 2019). Prevodi sa slovenačkog (Blatnik,Šalamun, Šteger, Kosovel, Perat, Hrs Pandur, Sinanović, Dovjak i dr.). Uredio je nekoliko knjiga u izdanju SKC Danilo Kiš. Od 2012. godine živi i radi u Ljubljani.

imigracije kaja malanovska
Kreativna Evropa

Imigracije

Kaja Malanovska

Zbirka priča Kaje Malanovske Imigracije neverovatan je spoj najrazličitijih putovanja, duhovnih i telesnih, koji zajedno daje koherentnu i nedeljivu zbirku priča. U ovim pričama susrešćemo se sa dreg kraljicom, opsesivnom očinskom figurom, studentkinjom iz indije, poljskom imigrantkinjom. Naratorka veoma ličnim i neretko bolnim glasom progovara o ostavljanju kuće, o novim predelima koji ne donose ništa što može zaista prodrmati čoveka, o domu koji on uvek u sebi nosi nesposoban da se reši svojih korena i nesposoban da tako iskorenjen luta po svetu. Ove priče će vas uvesti u svet pun prenaglašenih emocija, ludačkih osobenosti i duhovite autoironije.

Knjiga objavljena: oktobar 2019
Kaja Malanovska

Kaja Malanovska

Kaja Malanovska je poljska spisateljica i novinarka. Malanovska je nominovana za neke od najprestižnijih poljskih nagrada za književnost kao što su nagrade Nike i Politika. Kao autorka srednje generacije, već je stekla veliku popularnost kod čitalačke publike i smatra se jednom od najčitanijih spisateljica savremene poljske književne scene.

Anđelija Joćić

Anđelija Joćić

Anđelija (Anđa) Jočić (1963) rođena je i živi u Beogradu. Prevodi sa engleskog i poljskog jezika. Do sada je prevela trideset knjiga sa engleskog jezika, uglavnom romana za decu, uključujući i autore poput Šile Kicinger, Tonija Bredmana, Majkla Morpurga, Aleksandra Mekol Smita, Sali Gardner. Anđelija je prevela i jedanaest knjiga sa poljskog jezika, između ostalih prevela je literarna ostvarenja autora kao što su Ščigjelski, Vitek, Terakovski, Maleški, Bručkovski i mnogi drugi.
Trenutno radi u oblasti neformalnog obrazovanja dece i edukatora, u oblastima učenja jezika, kreativnih procesa i
drame u obrazovanju kao i interkulturalnog učenja.

godine obrnutim redosledom nadija teranova
Kreativna Evropa

Godine obrnutim redosledom

Nadija Teranova

Godine obrnutim redosledom predstavlja najvažniju knjigu Nadije Teranove, svetski poznate autorke koja konačno stupa i na srpsku književnu scenu. Njen roman je smešten u Mesinu i prikazuje dva glavna junaka koji kroz svoje karaktere oslikavaju kako svoje porodice tako i društveno političke podele i vladajuće ideologije.

Ispripovedan nepretencioznim ali poetskim jezikom ovaj nežni roman beskompromisno će progovoriti o narkomaniji, moralnom posrnuću i posledicama ovakvog života.

Knjiga objavljena: oktobar 2019
Nadija Teranova

Nadija Teranova

Nadija Teranova je italijanska autorka koja je diplomirala psihologiju i doktorirala savremenu istoriju. Teranova je jedna od najpoznatijih savremenih italijanskih spisateljica i dobitnica je mnogobrojnih književnih nagrada kao što su Marijele Ventre nagada, nagrada Laura Orvijeto, Premio Vjadana Đovani nagrada i mnoge druge

Anita Vuco

Anita Vuco

Anita Vuco od 1991. godine živi i radi u Italiji gde je na univerzitetu La Sapienca diplomirala strane jezike i književnost, a zatim odbranila doktorat iz Filologije i komparativnih književnosti srednjoistočne Evrope tezom na temu Danilo Kiš: l’enigma della lettera („Danilo Kiš: enigmatičnost slova”), o važnosti jevrejske kulture za piščevu poetiku. Objavila je više priča na italijanskom jeziku i zbirku poezije Parole blu („Plave riječi”), koju je nedavno beogradski Albatros Plus priredio i u dvojezičnom izdanju. Prevodi: Var Saše Stojanovića, Stakleni zid (Il muro di vetro) Vladimira Tasića, Mi različiti (Noi diversi) Veselina Markovića, Jaz (La voragine) Darka Tuševljakovića. Članica je Udruženja književnih prevodilaca Srbije.

čas kada se budimo zajedno kirmen uribe
Kreativna Evropa

Čas kada se budimo zajedno

Kirmen Uribe

Karmele Uresti je građanski rat iznenadio u rodnoj Ondaroi. Dok ostali žitelji beže u izgnanstvo, ona odlučuje da ostane i brine o ranjenicima pokušavajući da oslobodi oca, koga su zarobili. Pred kraj rata je primorana da napusti svoju zemlju i krene put Francuske, gde će postati jedan od ambasadora baskijske kulture. Tamo će upoznati budućeg supruga, muzičara Čomina Letamendija. Zajedno će preći pola Evrope pre nego što pobegnu u Venecuelu, dok su im Nemci za petama.
Istorija će se ponovo umešati u njihov život. Kada Čomin odluči da se priključi baskijskoj tajnoj službi, porodica se usred Drugog svetskog vrata vraća u Evropu, gde će se on posvetiti špijunaži protiv nacista sve dok ga ne uhapse u Barseloni, u vreme diktature čiji kraj neće dočekati živ. Karmele će morati da rizikuje i ode, ovog puta sama, sa slepom nadom onoga ko za sobom ostavlja najvrednije što ima.
Veliki roman o baskijskoj, španskoj i evropskoj istoriji od XX veka do danas.
Ratna, istorijska i ljubavna tematika besprekorno se prožimaju u ovom romanu ispripovedanom visokim književnim stilom.
Autor Kirmen Uribe uspeo je da napiše delo koje kada se bavi istorijom i faktografijom veoma je pedantno. A kada se bavi junacima i fabulom neodoljivo je zanimljivo. Opisujuću borbu Baskijaca za nezavisnost u Španiji pod Frankom, autor nam pruža sagu o nekoliko generacija jedne porodice koju sudbina vodi od Španije, preko Francuske do Sjedinjenih Država.

Knjiga objavljena: jul 2020
Kirmen Uribe

Kirmen Uribe

Kirmen Uribe (1970, Ondaroa, Baskija, Španija) pesnik i romansijer. Pored pisanaj, bavi se i prevođenjem i multimedijalnim projektima (kombinuje književnost sa drugim umetničkim disciplinama). Na baskijski jezik preveo je dela Rejmonda Karvera, Silvije Plat, An Sekston, Mahmuda Darviša i Vislave Šimborske. Dopisnik je mnogih uglednih časopisa, među kojima je i Njujojrker.
Za svoj prvi roman Bilbao-Njujojrk-Bilbao dobio je prestižnu špansku Nacionalnu nagradu za prozu 2009. (Premio Nacional de Narrativo), koju dodeljuje Ministarstvo kulture Španije, Nacionalnu baskijsku nagradu kritike 2008. (Premio Nacional de la Critica), kao i nagrade Fondacije Ramon Rubjal (Premio de la Fundacion Ramon Rubial) i nagradu Udruženja baskijskih knjižara (Premio del Gremio de Libreros de Euskadi). Drugi roman Kirmena Uribea, Ono što pokreće svet (Lo que mueve el mundo) objavljen je 2013. godine i z akratko vreme je doživeo nekoliko izdanja.

Nataša Vujnović

Nataša Vujnović

Nataša Vujnović rođena je u Beogradu, gde je diplomirala na Katedri za iberijske studije Filološkog fakulteta. U svet prevodilaštva ušla je preko televizije da bi kasnije otkrila i čari književnog prevođenja. Radi za Radio-televiziju Srbije i uživa u svakoj prilici da uroni u svet knjiga gde se oseća najbolje. Od 2010. član je Udruženja književnih prevodilaca Srbije. Neki od objavljenih prevoda: Zbrka u Barseloni Eduardo Mendosa, Gde ptica peva najlepše Alehandro Hodorovski, Sin crnog četvrtka, Alehandro Hodorovski, Čas kada se budimo zajedno, Kirmen Uribe.

gogoljev disko pavo matsin
Kreativna Evropa

Gogoljev Disko

Pavo Matsin

„Gogoljev disko“ smešten je u blisku budućnost (ili paralelni svet) u kojoj je carska Rusija okončala estonsku nezavisnost i Estonci su postali manjina u sopstvenoj domovini.
Ipak, delo se ne fokusira na nacionalnoj apokalipsi, već na to kako ruski književni klasik, Nikolaj Gogolj (koji je ustao iz mrtvih) posećuje pastoralni grad Viljandi u južnoj Estoniji, gde uzburkava lokalni intelektualizam i, u nekim slučajevima, obrće ga naglavačke.
Treba pomenuti da Gogolj – kojem je pisac dodao elemente Isusa, Volanda, čak i Golema – nije glavni junak dela. U centru pažnje je harlekinska zajednica Viljandija uglavnom intelektualaca i nitkova, čiji se već čudni životi ukrštaju sa Golemom-Gogoljem koji govori u parabolama, i time su zauvek izmenjeni.
U nedostatku boljeg opisa, „Gogoljev disko“ može se nazvati nestašnom distopijom ili alegorijskom groteskom. To je knjiga koja je istovremeno i antiutopija i sopstvena parodija. U svakom slučaju, sa Matsinovom dubokom fantazijom ne može da se meri većina estonskih pisaca naučne fantastike. Dodatni dragulj u „Gogoljevom disku“ je piščev opis Viljandija, grada smeštenog u brdima južne Estonije, koja je blagoslovena vidicima koji više liče na norveške nego na estonske. Matsin prikazuje grad i kao moderno i kao zastarelo mesto, iako su njegovi opisi određenih lokaliteta izvor radosnog prepoznavanja za čitaoce kojima je poznat Viljandi.

Autentičnost društvenih okolnosti knjige i njeni neverovatni događaji osnova su da se ona klaisfikujee kao magijski realizam, ali slike koje Matsin prikazuje suviše su nemirne da bi se ograničile takvom oznakom; osećaj slobode koji kulja iz njegovog pisanja isuviše je snažan.

Knjiga objavljena: septembar 2020
Pavo Matsin

Pavo Matsin

Pavo Matsin (1970) je estonski pisac, kritičar i profesor. Studirao je estonski jezik i književnost. Posle sticanja diplome estonskog filologa, završaio je semiotiku i književne studije a potom stekao diplomu iz oblasti teologije.

Nakon prvog romana Doktor Švarc. Dvanaest ključeva za alhemiju (2011) estonska književna kritika deklarisala ga je kao avangardnog pisca koji se zanima za okultne nauke. Njegov drugi roman, Plava garda (2013) avanturistička je bajka koja se odigrava u Rigi. A pravu književnu slavu Matsin je stekao romanom Gogoljev disko (2015) za koji je 2016. dobio Nagradu za književnost prestonice Estonije i prestižnu Literarnu nagradu Evropske unije.

Zahvaljujući ovim priznanjima, Matsin se visoko pozicionirao, a njegova dela prevedena su na brojne jezike i imaju sve razuđeniju recepciju u evropskim književnostima. Njegov novi roman Kongo tango dobio je Nagradu novinara Estonije.

Gogoljev disko je nesumljivo Matsinov najuspešniji roman do sada. U njemu nudi jasniji tekst od onih u predhodnim delima, ali ne izostaje kreiranje čarobnog i grotesknog sveta. Ova nadrealna fikcija svojim stilom i atmosferom podseća na Bulgakova i Peljevina.

Marija Cindori Šinković

Marija Cindori Šinković

Marija Cindori Šinković (1950) predaje mađarski jezik i književnost na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Osam godina bila je šef Katedre za hungarologiju. Radila je na Institutu prvo kao stručnjak za hungarologiju na projektu Komparativna studija srpske književnosti, a kasnije na projektu Istorija srpske književne periodike XX veka. Doktorirala je na temu „Endre Adi u srpskoj književnosti 1906–2006.” na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Radila je kao kontrastivni lektor na trotomnom mađarsko-srpskom rečniku za Institut za hungarologiju u Novom Sadu. Između ostalih, prevela je sledeća dela: „Tursko ogleedalo” dobitnika EUPL Viktora Horvata (2009), „Srećni sever” Kuna Arpada (2016), „Portret majke u američkom ramu” Mikloša Vajde (2009), „Književnost istočnoevropske avangarde” Endrea Bojtara (1977), „Avangarda – neoavangarda” Mikloša Sabolčija (1972), „Preparirani varvarin” Gergelja Peterefija (2017), „Sve bliže moru” Jožefa Guljaša (1980), kao i „Okovi strpljenja” Endre Adija (2012). Učestvovala je na nekoliko desetina naučnih konferencija u zemlji i inostranstvu. Članica je Matice srpske, Međunarodnog hungarološkog društva, kao i pridružena članica Mađarske akademije nauka. Njena polja interesovanja su srpsko-mađarske književne veze, književnost i književna periodika, estetika i savremena književna pitanja.